Centar za kulturu

Gradski muzej

Čazma 
 

POZIVA VAS NA PRIREDBU: 

«Ožujkom za žene» 
 

Čazma, Trg Čazmanskog kaptola 13 

19. – 21. ožujka  2010.  
 
 
 

Celestine Prochaska

(1875.-1967.) 
 

Izuzetno zadovoljni i ponosni imamo čast pozvati Vas na priredbu NOĆ MUZEJA GMČ

koju posvećujemo

prvoj čazmanskoj fotografkinji  

CELESTINE PROCHASKA 

Petak, 19. 3. od 20:00 sati 

Glazbeni program: Bjelovarski trio 

Čazma, Trg Čazmanskog kaptola 13, prizemlje  
 

Izložba fotografija Celestine Prochaska postavljena je tematski: Obitelj, Čazmanski mozaik,  Portreti (pojedinačni i grupni), S putovanja te Zabave i hobiji. Ovako tematski organizirana izložba dokazuje raznovrstan i zanimljiv život koji je vodila Celestine ispunjen mnogobrojnim ulogama koje je obavljala tijekom prvih sedamdesetak godina svojega života. Bila je kćer, sestra, supruga, majka i baka, domaćica i angažirana u skladu sa svojim građanskim društvenim položajem, obrazovana i emancipirana, radnica i dama. Fotografije koje je ostavila svojoj obitelji i prijateljima predstavljaju posebnu dokumentarnu vrijednost, a duh kojim ih je stvarala, umjetnički je koliko i praktičan. Snimala je s puno pažnje i ljubavi, entuzijazma i srdačnosti. Nije ju slomilo burno vrijeme i nekoliko država i društvenih uređenja, ni osobne tragedije i tuge. Ova izložba dokazuje da je čvrste životne  stavove ovjekovječila i  prenijela  ih u  svoje fotografije koje su postale NAŠE kulturno dobro.  

Do viđenja na izložbi!

      Gradski muzej Čazma        Jadranka Kruljac-Sever 
 
 
 
 
 
 

Mirisi i okusi prošlosti: 

Mala kuharica moslavačke tradicije: 

Koga srce boli, nek' si bira što od jela voli 
 

(priprema, obrada i čuvanje namirnica; recepti s količinama «od oka»; kušanje jela, mogućnost predstavljanja vlastitih jela)  

21. 3. (nedjelja) od 12:00 do 16:00 sati 

Program KUD-a «Graničar»  Čazma, mala vokalna skupina i tamburaši

Čazma, Trg Čazmanskog kaptola 13, prizemlje 
 

Sigurno će se svaka domaćica – zaposlena ili nezaposlena žena  koja drži do zdravlja vlastite obitelji – zapitati: ima li danas zdrave brze hrane i može li se pripremiti nešto jeftino i ukusno u kratkome vremenu? Može li se i s namirnicama iz supermarketa skuhati nešto zdravija hrana od one koju zovemo brzom?

I – konačno - mogu li se i danas osjetiti mirisi i okusi  djetinjstva i mladosti nešto starijih ili upoznati mlade s nekim novim, a izvorno starim i zaboravljenim okusima i mirisima? Odgovor uopće nije jednostavan: teško je tvrditi da je sve povrće kupljeno u veleprodaji i uzgajano intenzivno zdravo pa, ako se i poštuje receptura u pripremi, pitanje je koliko se kemijskih sredstava zadržalo u svakom povrću ili mesu te koliko ima one izvorne slasti u suvremenim namirnicama. Slijedeće je pitanje i vremena koje je potrebno za pripremu jela od zdravih i nezdravih namirnica. Do koje se granice žene radnice, majke, domaćice i supruge mogu žrtvovati da pripreme sve onako kako se to radilo u neka zaboravljena vremena?

Ni pitanja ni odgovori nisu jednostavni – baš kao ni život. Tješi činjenica da donekle postoji sloboda  izbora čak i u hranjenju. Naročito za one koji žive nit u selu nit u gradu – u dvorištima s malim povrtnjacima i voćnjacima. Baš kao Čazma s okolicom.

Ova je knjižica na rubu vremena –  da nije tiskana – ostao bi veliki dug onima koji su znanje i vještine prenosili, a sada kada je tiskana – može zadužiti neke nove početke – poslovne i/ili osobne i žena i muškaraca i djece. Zasniva se na tradiciji moslavačkog kraja oko Čazme, a za sklad – važno je uzimati po malo od svega što je vrijedno da bi ojačalo   i pojedinca i zajednicu -  naročito u kriznom vremenu. Zadaća je muzeja – pa tako i Gradskoga muzeja Čazma – poučavati zajednicu zaboravljenim i prošlim, materijalnim i nematerijalnim vrijednostima. Stoga ova knjižica svoje čitače vodi prema skladu prošlosti i sadašnjosti, zanemarenog,  ne zaboravljenog, odricanja i mogućnosti…

                                                      Jadranka Kruljac-Sever